Xanadu
Xanadu | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Kina
Xanadu | |
Registriran: | 2012. (36. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | ii, iii, iv, vi |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Ovo je glavno značenje pojma Xanadu. Za druga značenja, v. Xanadu (razvrstavanje). |
Xanadu ili Shangdu (kineski: 上都 , pinyin: Shàng dū) je bila ljetna prijestolnica Kublaj-kanova Mongolskog carstva, koje je zauzimalo veći dio Azije. Arheološki nalazi sugeriraju da se grad nalazio u današnjoj Unutarnjoj Mongoliji (Kina), oko 275 km sjeverno od Pekinga i 28 km sjeverozapadno od modernog grada Duoluna.
Na njegovom mjestu je stajao stariji kineski grad Kaiping (开平, Kāipíng) kojeg je od 1252.-56. godine urbanizirao kineski arhitekt Liu Bingzhong po strogom kineskom planu utemeljenom na Feng shuiju[1]. Novi grad površine od oko 25.000 ha je bio jedinstven pokušaj spajanja nomadske Mongolske i kulture Han Kineza. Zbog toga je područje Xanadua upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2012. godine[2].
Sastojao se od četvorinastih "Vanjskog grada" (stranica oko 2,2 km), "Unutarnjeg grada" (stranica oko 1,4 km) i palače, u kojoj je Kublaj-kan (stranica oko 550 m) boravio ljeti. Za palaču se vjeruje da je bila pola veličine Zabranjenog grada u Pekingu, Kina. Danas su od nje ostali samo donji dijelovi zidova i kvadratična terasa od opeke u središtu Unutarnjeg grada. Na slici desno može se vidjeti rekonstrukcija Xanaduove "fontane srebrnog drveta" u Karakorumu. Pored njih, danas se na arheološkim ostacima mogu prepoznati i neki hramovi, grobnice, nomadske nastambe i Tiefan’gang kanal, te drugi vodoopskrbni radovi.
Mongolski kanovi su napravili vrlo malo promjena u svojoj zemlji, držeći se konfucijanske i taoističke filozofije, i remodelirajući vlast domaćih dinastija koje su pokorili. Vjerska rasprava u Ksanadu je dovela do mongolskog širenja tibetanskog budizma širom sjeveroistočne Azije, kulturno vjerska tradicija koja je još snažna u mnogim područjima. Također, vladari iz Xanadua su otvorili carstvo zapadnjacima, dopuštajući putnicima poput mletačkog istraživača Marka Pola 1275. godine izvješćivati o čudima istočne prijestolnice svojim Europljanima. Njegov opis Xanadua je najopsežniji, a spominje palaču u mramoru i pozlaćenim sobama ispunjenim figurama ljudi i životinja, te Unutarnji grad kao park prepun brojnih vrsta životinja (bez zvijeri) i ptica koje su služile kao hrana carskim jastrebovima i sokolovima. Nadalje, u šumovitom dijelu Unutarnjeg grada Marco Polo navodi još jednu prozračnu palaču na pozlaćenim drvenim stupcima i zatvorenu svilom koju je Car svake godine nakon ljetovanja dao rastaviti i prenijeti u zimsku prijestolnicu Dàdū (današnji Peking).
God. 1614., engleski svećenik Samuel Purchas je opis Xanadua Marca Pola objavio u svojoj knjizi Purchasovo hodočašće[3]. Bajnost Xanadua koja se mogla naći u ovim izvješćima je kasnije nadahnula Samuela Taylora Coleridgea da napiše svoju veliku pjesmu Kublaj-Kan[4] kojom je Xanadu postao metafora za izobilje, blagostanje i imućnost. Xanadu se danas pamti najviše zahvaljujući ovoj pjesmi, koja sadrži ove, često navođene redke:
U Xanadu je Kublaj Kan
državni dom ugode zasnovao:
gdje Alph, sveta rijeka, teče
kroz spilje nemjerljive ljudima
sve do neosunčanog mora. Dva puta po pet milja plodne zemlje
okićeno vijencem zidova i tornjeva:
i ovdje gdje vrtovi blistaju vijugavim potočićima,
gdje cvatu mnoga mirišljava stabla;
i gdje šume drevne poput brda,
obmataju sunčane pjege zelenilom.– Samuel Taylor Coleridge, Selected Poetry, Oxford University Press, 1997., str. 102., stihovi 1.-11.
Izvori
- ↑ Nancy Shatzman Steinhardt, Chinese imperial city planning, University of Hawaii Press, 1999., str. 153. ISBN 0-8248-2196-3
- ↑ Upis Xanadua na UNESCO-vim stranicama 29. lipnja 2012. (en) Preuzeto 16. srpnja 2012.
- ↑ Samuel Purchas, Purchas his Pilgrimage, vol. 4. poglavlje 13., str. 415.
- ↑ Samuel Taylor Coleridge, Kubla Khan na stranicama engleske wikipedije (en) Preuzeto 16. srpnja 2012.
- p
- r
- u
Carske grobnice dinastija Ming i Qing • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Mukdenska palača) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu • Chengjiang nalazište fosila • Danxia reljef • Skulpture u stijenama Dazua • Historijski spomenici Dengfenga, Henan • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela • Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu • Kalcitne terase Huanglonga • Gorje Huang Shan • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakota vojskom • Pokrajinski park u dolini Jiuzhaigou • Južnokineski krš • Kineski zid • Klasični vrtovi Suzhoua • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi • Stari dio grada Lijianga • Longmen špilje • Nacionalni park Lushan • Ljetna palača u Pekingu • Historijsko središte Makaa • Mogao špilje • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu • Stari dio grada Pingyaoa • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu • Nacionalni park Sanqing Shan • Rezervati Velikog pande u Sečuanu • Planina Tai Shan • Tanšan Xinjianga • Tuloui Fujiana • Zaštićena područja u nacionalnom parku "tri paralelne rijeke" u Yunnanu • Kompleksi građevina u planinama Wudanga • Pokrajinski park Wulingyuan • Planina Wutai • Gorje Wuyi • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun • Yin Xu kod Anjanga • Špilje Yunganga • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu • Lokalitet Xanadua
Velika pjesma etničke skupine Dong • Farmerski ples kineskih Koreanaca • Festival zmajevskog broda • Epska tradicija Gesar • Glazbalo i glazba Guqina • Glazbena tradicija Hua’er • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta • Kineska kaligrafija • Kineski drvorez • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata • Kineska umjetnost rezanja papira • Kun Quopera • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu • Kirgiški ep Manas • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata • Glazbena izvedba Nanyin • Festival Qiang, kineska nova godina • Budistička umjetnost Regonga • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga • Muzički ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira • Yueju opera