Skadarsko jezero
Koordinate: 42° 9′ 59" SG Š, 19° 19′ 33" IGD
![Skadarsko jezero na mapi Crne Gore](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7c/Relief_Map_of_Montenegro.svg/250px-Relief_Map_of_Montenegro.svg.png)
![Skadarsko jezero](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d7/Blue_pog.svg/8px-Blue_pog.svg.png)
Skadarsko jezero je najveće jezero u Crnoj Gori i na Balkanskom poluostrvu, površine 369,7 km² (od toga Crnoj Gori pripada 221,8, a Albaniji 147,9 km²)[1] . Dužina mu je od Vranjine do Skadra 40 kilometara, a širina na nekijem mjestima 14 kilometara. Dubina od 4 do 6 metara, a sve dalje što se ide ka zapadnome brijegu još je veća. Prema godišnjim dobima mijenja veličinu, a vode prima iz mnogo rijeka. Otiče rijekom Bojanom u Jadransko more.
Jezero je puno ostrva i poluostrva na kojima se nalaze tragovi istorije i vrijedna kulturna baština: Žabljak (15. v.) - prijestonica nekadašnje Zete, Lesendro - tvrđava na stijeni usred jezera, tvrđava Grmožur. Bistra voda i očuvani ambijent omogućili su razvoj izuzetno bogatog eko-sistema. Ovo je jedino stanište pelikana na jugu Evrope.
Na obali jezera nalazi se mali gradić - Rijeka Crnojevića. U blizini su ostaci grada Oboda gdje je bila smještena štamparija u kojoj je 1494. godine štampana prva knjiga u ovom dijelu Evrope Oktoih.
Jezero je mijenjalo veličinu tokom historije, Dioklitijsko jezero u 11. stoljeću je bilo znatno manje. Pred II svjetski rat se razmišljalo o isušivanju jezera[2][3] radi dobijanja obradive površine.
Galerija
- Skadarsko jezero 1920. godine
- Ostrvo i tvrđava Grmožur
- Jezerske župe XI vijeka.
- Dioklitijsko jezero u XI vijeku.
Povezano
- Nacionalni park Skadarsko jezero
- Ribe sliva Skadarskog jezera
Reference
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)