Amfiteatar u Trieru

49°44′53″N 6°38′56″E / 49.74806°N 6.64889°E / 49.74806; 6.64889

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO
Njemačka
Registriran:	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, iii, iv, vi
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Amfiteatar u Trieru je rimski amfiteatar koji je nakon završetka oko 100. god. mogao primiti oko 18,000 posjetitelja. Od 1986. god., amfiteatar je UNESCO-va svjetska baština, uz druge Trierske rimske spomenike, Katedralu i Gospinu crkvu.

Kazalište je izgrađeno oko 100. god. i ubrzo je postalo dio svakodnevnog života mnogih građana Triera. Pohodili su ga lokalni uglednici, kraljevi službenici, te u doba kasne antike osobno i poneki Rimski car. Nudio je lov na životinje (venationes) i borbe gladijatora na život i smt, te pogubljenja i važne carske obavijesti. Amfiteatar je jedinstven jer je imao još jednu funkciju, kao nijedan drugi, naime služio je kao Istočna gradska vrata. Amfiteatar je dakle bio dio rimskih zidina, ispod planine Petri (sv. Petra), te je iskorištena prirodna padina brda. Ulazi u ovalnu građevinu su na sjeveru i jugu, a ispod arene nalazi se podrum koji je još uvijek sačuvan. Imao je dizala kako za glumce, tako i za iznenadno dovođenje životinja i gladijatora u gladijatorskim borbama.

Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva (5. stoljeće) u srednjem vijeku, kao i mnoge druge Trierske građevine, korišten je kao kamenolom, nije bilo sve do 5Jh.benutzt.

Danas je amfiteatar turistička atrakcija, s najvećim njemačkim rimskim igrama (Kruha i igara) u kolovozu koje uključuju odglumljene gladijatorske bitke. Rijetko se održavaju koncerti, mjuzikli i druga događanja.

Amfiteatar u Trieru na Wikimedijinoj ostavi

• Rimski Trier (njem.)

• p
• r
• u

Svjetska baština u Njemačkoj

Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe ¹⁾ • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa⁴⁾ • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve ⁵⁾ • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more ⁶⁾ • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009.  ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Ukrajine, Slovačke i Njemačke  ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Holandije i Njemačke